REKONSTRUKCIJA
RUKOPISA NIKOLE TESLE
autor: Olivera Stojadinović
Ako su oči ogledalo duše, onda je rukopis njen trag na papiru, njen grafički odraz. Rekonstrukcija rukopisa može se porediti sa slikanim portretom, koji, za razliku od fotografije koja beleži slike pojedinačnih trenutaka, daje uopšteniju predstavu o modelu sabirajući mnoštvo trenutaka u zajedničku suštinu.
Ideja je bila da se na osnovu rukopisa Nikole Tesle sa dostupnih dokumenata napravi tipografsko pismo – digitalni font za korišćenje na računaru koji će u što većoj meri odgovarati njegovom rukopisu, a da istovremeno bude čitljiv i upotrebljiv.
Izvori
Na raspolaganju su nam bila tri izvora: beleške iz Kolorado Springsa iz 1899. godine, mastilom, na engleskom jeziku; prepiska sa gospodinom Radosavljevićem iz 1914. na srpskom jeziku, mastilom i olovkom, ćirilicom i jedan telegram upućen takođe g. Radosavljeviću, olovkom, na srpskom, latinicom; dugačko pismo devojčici Poli Fotić iz 1939. godine u kome Tesla opisuje svoje detinjstvo, olovkom, na engleskom jeziku.
Latinica je urađena prvenstveno na osnovu dokumenata iz Kolorado Springsa. Ovo su stručne beleške, brzo pisane mastilom, tako da su pojedinačna slova na granici čitljivosti, ali se reči razumeju kao celina. Mala slova su relativno sitna, ali zato energični potezi gornjih i donjih produžetaka daleko sežu izvan granica reda. Inicijali su veći, naročito ako se nalaze na početku, kada su u velikom broju slučajeva kaligrafski ispisani sa izvijenim ukrasnim potezima. Slova su veoma nagnuta, međusobno povezana i komotno razmaknuta. Ove beleške sadrže skoro sva potrebna slova, ali i brojeve, zagrade i matematičke operatore.
Za dopunu je poslužilo pismo Poli iz poznijih Teslinih godina, pisano mnogo pažljivije jer je bilo namenjeno maloj čitateljki. Slova su jasnije diferencirana po obliku, mada je pismo pisano olovkom, što je otežavajuća okolnost za rekonstrukciju s obzirom na deblje poteze nejasnih ivica. Tu su se našle čitljivije varijante slova u i n koja se u ranijoj beležnici nisu dovoljno međusobno razlikovala, dopunjena je interpunkcija i ubačena dodatna nedostajuća slova. Slova koja nisu pronađena u dokumentima su Z i Q .
Zanimljivo je da u Muzeju postoji samo jedan dokument na srpskom jeziku ispisan latinicom. To je telegram poslat preko američke pošte, pa je upotreba latinice logična. Dijakritici su izostavljeni, a zanimljivo je da je slovo z ispisano sa dugačkim donjim završetkom, drugačije nego u spisima na engleskom. Jedina slova sa dijakriticima našla su se u pismu Poli upotrebljena za pisanje imena Mačak i prezimena Bogić.
Dokumentacija pisana ćirilicom koja je bila na raspolaganju veoma je oskudna. Dragocena su dva pisma pisana perom, jer su u njima slova jasnija, a inicijali veoma lepi, gotovo kaligrafski ispisani. Ostala su pisana olovkom, brzim rukopisom namenjenom bliskom prijatelju koji je umeo da ga dešifruje. Pisma potiču iz ratnih godina i često razmatraju mogućnosti da se pomogne ugroženoj Srbiji. Posle pažljivog pregledanja, pojavila su se gotovo sva mala slova, izuzev џ. Kod velikih slova nedostajala su Л, Љ, Њ, Џ, Ћ, Ђ, Ц, Ф i Ш.
Dilema da li na mestima nedostajućih slova ostaviti praznine ili ih popuniti rešena je tako što su iskorišćeni potezi postojećih slova i pretpostavljeni mogući oblici slova u istom stilu. Isto tako napravljeni su i neki znaci koji pripadaju standardnoj kodnoj strani, a koji nisu pronađeni u dokumentaciji. Naravno, izgled ovih slova i znakova nije autentičan, pa oni ne pripadaju rekonstrukciji, već samo dopunjuju font da bi se omogućilo njegovo korišćenje.
Tipografija i rukopis
Tipografsko pismo podrazumeva da svako slovo ima svoj definisan oblik i da se reči formiraju tako što se uzimaju – pozivaju potrebna slova i ređaju jedno do drugog. Svako slovo je smešteno na svoje polje i sledeće slovo se nadovezuje na prethodno sa određenim razmakom.
Kod rukopisa svako sledeće slovo prilagođava se prethodnom, kako po obliku tako i po položaju. Veze između slova menjaju dužinu i položaj po potrebi. Slovo o ima kukicu na gornjem delu slova, pa je njegova veza sa sledećim slovom drugačija nego kada je u pitanju neko slovo koje ima izlaz sa dna slova, kao što je n. Isti je slučaj i sa razmacima, oni se prilagođavaju zavisno od oblika susednih slova. Dužine i oblici produžetaka takođe variraju i čine da rukopis dobija na ritmu i zanimljivosti. U slučaju da se dva slova sa istovrsnim produžecima nađu jedno do drugog, u rukopisu uvek postoji mogućnost da se oni izvedu na različit način. To je ono što rukopis razlikuje od tipografskog pisma i daje mu lepotu i zanimljivost.
Jedan od načina da se u tipografskoj rekonstrukciji sačuvaju osobine rukopisa je prilagođanje ulaznih i izlaznih poteza tako da se slova glatko spajaju. Ovo je deo koji zahteva najviše vremena i pažnje, pošto mora da se proveri izgled svih slovnih kombinacija koje se u rečima koriste. Obično se na okruglim slovima izostavljaju ulazni i izlazni potezi, jer se oni teško usklađuju sa ostalim slovima.
Autentičnost se postiže dodavanjem ligatura i alternativnih oblika. Ligature predstavljaju dva ili više povezanih slova koja se nalaze na istom polju, a alternativni oblici su grafičke varijacije pojedinih slova. Što je veći broj ovih oblika, to rekonstrukcija bliže može da predstavi originalni rukopis. Ipak, mnoštvo dodatnih slovnih oblika otežava korišćenje, jer biranje alternativnog slova iziskuje mnogo više vremena od slaganja osnovnim kompletom koji se dobija sa tastature.
Prilikom rekonstrukcije Teslinog rukopisa osnovni skup slova odabran je od čitljivijih varijanti i podešen tako da se slova međusobno slažu u veličini, težini i nagibu, kao i da se nastavljaju jedno na drugo. Izvorni dokumenti su pisani različitim perima i olovkama, na raznovrsnim papirima, pa je i rukopis bio negde sitniji, a negde krupniji, negde manje, a negde više nagnut, što je, uz uobičajene varijacije u rukopisu, dodatno doprinelo da se slova razlikuju. Ujednačavanjem je dobijeno čitljivo pismo, a varijacije slova povezanih u karakterističnim sklopovima delimično su interpretirane u velikom broju ligatura koje su takođe na raspolaganju.
Postupak
Iz raspoloživih dokumenata, skeniranih u visokoj rezoluciji, izdvojeni su karakteristični oblici slova, brojeva i ostalih znakova, po mogućnosti nekoliko varijanti za svako. Osnovni skup slova odabran je od čitljivijih varijanti i podešen tako da se slova međusobno slažu u veličini, težini i nagibu, kao i da se nastavljaju jedno na drugo. Naime, slova su pisana različitim perima i olovkama, na raznovrsnim papirima, pa je i rukopis bio negde sitniji, a negde krupniji, negde manje, a negde više nagnut, što je, uz uobičajene varijacije u rukopisu, dodatno doprinelo da se slova razlikuju. Ujednačavanjem je dobijeno čitljivo pismo, ali manje čitki oblici slova povezanih u reči u karakterističnim sklopovima nisu mogli da se potpuno prenesu. Ti oblici delimično su interpretirani u velikom broju ligatura koje su takođe na raspolaganju.
Od ideje do fonta
Ideja da se u godini proslave 150 godina od rođenja Nikole Tesle napravi tipografska rekonstrukcija njegovog rukopisa kao svojevrstan omaž potiče od Rastka Ćirića, profesora Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu.
Zadatak je preuzeo na sebe Vladimir Popović, student završne godine grafičkog dizajna, uključivši ga u svoj diplomski rad. Materijale za rekonstrukciju – odabrane dokumente – dobio je od Muzeja Nikole Tesle u obliku skeniranih slika visoke rezolucije.
Prvobitno je bilo zamišljeno da Vladimir uradi i ćirilicu i latinicu, ali se pokazalo da zadatak zahteva dosta vremena i da jedan semestar, koliko mu je bilo na raspolaganju nije dovoljan za celokupnu realizaciju. Tako je on pregledao dokumenta, izvršio izbor slova i izradio osnovni latinični font sa nekoliko alternativnih slova.
Preuzela sam na sebe da tokom leta dopunim pismo ćirilicom i još nekim potrebnim znacima, ligaturama i alternativama, kao i da međusobno uskladim sva slova i rasporedim ih u unikod tabelu. Format u kome je urađen font je Open Type, jer se u jednom fontu, u unikod rasporedu, nalaze svi znaci: ćirilica, latinica, brojevi, interpunkcija, alternativna slova, ligature… Osim toga, ovaj format koristi se i u Windows i Mac OS X sistemima. Potrebni su takođe i programi koji podržavaju unikod, a takvih je danas sve više.
Teslinim rukopisom
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
Font Tesla, Open Type, unicode
[Tesla OTF.zip, 64 KB]
Pročitajte još:
O personalnim fontovima
Tipografija i rukopis