RESAVSKA
autor: Olivera Stojadinović

Pismo Resavska sastoji se od serifne i bezserifne familije u četiri težine. Svaka težina ima svoj kurziv, osim crne. Raspon težina i mogućnost kombinovanja serifnih i bezserifnih oblika čine ovo pismo upotrebljivim i pogodnim za različite namene, kako za slaganje teksta tako i za ostale potrebe.

Proporcije pisma su klasične. Gornji produžeci malih slova su viši od velikih slova. Oblik vertikalnog stuba je povijen od gornjeg levog ka donjem desnom kraju, što daje lagan levi nagib, koji doprinosi dinamici i kaligrafskom utisku. Kontrast između poteza nije veliki. Serifi i završeci su geometrijski oblikovani. Slova su izdužena i ekonomična u slogu, ali sasvim čitljiva, čak i u manjim veličinama.

Sanserif je oblikovan u humanističkom duhu sa različitim debljinama poteza i proširenjima na njihovim krajevima, po ugledu na srednjevekovne rukopise pisane trskom. Kurzivi nisu dobijeni iskošavanjem uspravnog oblika, već su posebno crtani.

Kod svih težina razmaci su široki, što daje svetao utisak i povećava čitljivost. Posebna pažnja posvećena je razmacima kod neserifnih oblika, tako da i oni mogu uspešno da se primenjuju kod slaganja teksta.

Pismo Resavska izdala je International Typeface Corporation krajem 2004. godine pod nazivom ITC Resavska.

Resavska je ime ulice u starom delu Beograda. Naziv ulice je u međuvremenu više puta menjan. Pre nekoliko godina nekadašnji naziv je vraćen.

Resava je staro ime manastira Manasija. Podignut je početkom petnaestog veka kao zadužbina despota Stefana, sina kneza Lazara. Stefan Lazarević bio je sposoban vladar, hrabar ratnik, vitez, diplomata, obrazovan čovek i izvrstan pesnik.

U Srednjem veku manastir je bio poznat pod imenom Resava. Sagrađena u periodu kritičnom za srpsku srednjevekovnu državu, Manasija je pretvorena u tvrđavu. Zidine su i danas dobro očuvane.

Pored manastirske crkve, delovi stare trpezarije i biblioteke takođe su sačuvani u Manasiji. Tu se nalazila pisarska radionica gde su se kopirale knjige crkvenog sadržaja. Rukopisi Resavske škole bili su veoma cenjeni i dugo su služili kao uzor kasnijim pisarima.